About the Book
Izvor: Wikipedia. Stranice: 33. Poglavlja: Hrvatski filozofi 16.-19. stolje a, Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Immanuel Kant, uro Arnold, Gottfried Leibniz, David Hume, Ru er Bo kovi, Franjo Markovi, Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling, Erazmo Roterdamski, Francis Bacon, Emanuel Swedenborg, Giordano Bruno, Baruch de Spinoza, Soren Kierkegaard, Nikola Vitov Gu eti, Frane Petri, Thomas Hobbes, George Berkeley, Andrija Doroti, Paracelsus, Ignjat Martinovi, Juraj Dragi i, Johann Gottlieb Fichte, Stjepan Gradi, Edmund Burke, Markantun de Dominis, Samuel von Pufendorf, Wilhelm Jerusalem, Aleksa Buzjakovi, Antun Petri, Benko Benkovi, Johann Georg Hamann, Juraj Dubrov anin, Iva Despotovi . Izvod: Georg Wilhelm Friedrich Hegel (Stuttgart, 27. kolovoza, 1770. - Berlin 14. studenog, 1831.) je njema ki filozof i sa Fichteom te Schellingom jedan od predstavnika Njema kog idealizma. Hegel je utjecao na pisce iroko razli itih polo aja uklju uju i njegove poklonike (Bauer, Marx, Bradley, Sartre, Kung) i njegove kriti are (Schelling, Kierkegaard, Schopenhauer, Nietzsche, Heidegger). Hegel je raspravljao, mo da ak i kao prvi, o odnosu izme u prirode i slobode, imanencije i transcedencije i ujedinjavanju tih dualnosti bez eliminiranja obaju pola ili reduciranja jednog na drugog. Njegovi utjecajni koncepti su spekulativna logika ili "dijalektika," "apsolutni idealizam," "dijalektika Gospodara/Roba," "eti ki ivot" te va nost povijesti. Svrha je cjelina, a pojedinci su samo sredstvo u slu bi lukavstva uma svjetske povijesti. Ideja je Hegelu bit svega. Ideja, um, umnost ono je osnovno, bit i bitak svega. To apsolutno, sveobuhvatno, sveop a bit svijesti i svijeta, duha i prirode, subjekta i objekta, razvija se tako da tek na kraju procesa dolazi do svijesti o sebi. Tek na svr etku ono je to doista jest. Spoznaja je mogu a, smatra Hegel, tek uz tu pretpostavku identiteta svijesti i svijeta. Da subjekt spozna i pronikne objekt, te da ovjek u svijetu djeluje svrhovito i...
